Poslovne vesti - Hrvatska

Hrvatskoj 150 milijuna eura kredita IBRD-a za gospodarstvo

Vlada je pokrenula postupak za sklapanje ugovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvitak (IBRD) o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka u iznosu od 150 milijuna eura.

Prvi takav ugovor, u jednakom iznosu, sklopljen je 2011. vezano za programe gospodarskih reformi u srednjoročnom razdoblju, sa ciljem povećanja gospodarskog rasta. Da bi se mogla dobiti druga tranša kredita, trebali smo ispuniti niz dodatnih mjera dogovorenih s IBRD-om, a tijekom ove dvije godine sva mjerodavna ministarstva te su mjere ispunila, izvijestio je ministar financija Slavko Linić.

Riječ je, objasnio je, o mjerama vezanima uz jačanje fiskalne održivosti i stvaranje poticajnog okruženja za gospodarski rast.

Tim IBRD-a, kazao je Linić, ustvrdio je da su u protekle dvije godine provedene sve mjere i svi zahtjevi. Kredit od 150 milijuna eura bit će odobren na 15 godina s kamatom od oko 1,17 posto, a otplatit će se odjedanput nakon 15 godina, odnosno 2029. godine.

Vlada je pokrenula postupak i za sklapanje ugovora o zajmu s IBRD-om za Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga u iznosu od 75 milijuna eura. Taj će novac, izvijestio je ministar zdravlja Rajko Ostojić, biti usmjeren na jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizaciju ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti i očuvanje financijske stabilnosti zdravstva.

U sklopu rasprave o davanju suglasnosti Hrvatskim vodama za sufinanciranje vodovodne infrastrukture Osijeka i Poreča iz sredstava EU-a, premijer Zoran Milanović rekao je da se njegova Vlada ne bavi gradnjom fontana, već provodi ozbiljne projekte kao što su ti.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić dodao je kako je riječ projektima koji nisu osobito vidljivi, ali su impozantni, a kao primjer naveo je vodovodni i sustav za pročišćavanje u Slavonskom Brodu vrijedan 30 milijuna eura, sufinanciran iz pretpristupnog programa IPA.

Grčić ističe da je nedavno povećanje vodne naknade mali doprinos građana u odnosu na koristi koje će iz toga proizići. S tim se slaže i ministar poljoprovrede Tihomir Jakovina, koji vodnu naknadu drži razvojnom. Kako je izvijestio, Europska unija je za projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku odobrila sufinanciranje u najvećem iznosu od 52,9 milijuna eura. Za sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda grada Poreča, odobreno je sufinanciranje iz Europske unije u najvećem iznosu od 49,7 milijuna eura.